Srebro dostiže historijske vrhunce: Šta pokreće iznenadni skok cijena
Cijena srebra ovih dana bilježi historijske maksimume, poduprta očekivanim smanjenjem kamatnih stopa Federalnih rezervi SAD-a i snažnom potražnjom tehnološkog sektora. Po prvi put, spot cijena srebra u utorak je prešla prag od 60 dolara (45,10 funti) po unci, što predstavlja novi rekord na globalnim tržištima, javlja BBC.
Rast nije izoliran. Zlato, koje je ranije ove godine također postavljalo rekorde usljed zabrinutosti oko američkih tarifa i globalne ekonomske neizvjesnosti, nastavlja bilježiti stabilne dobitke.
Investitori tradicionalno usmjeravaju kapital u plemenite metale poput zlata i srebra kada kamatne stope opadaju i dolar slabi, što se upravo dešava uoči široko očekivanog smanjenja referentne stope američkog Feda za 0,25 procentnih poena.
Prema riječima Yeow Hee Chue sa Tehnološkog univerziteta Nanyang, pad kamatnih stopa smanjuje atraktivnost držanja gotovine ili kratkoročnih obveznica. „To prirodno povećava interesovanje za imovinu koja služi kao čuvar vrijednosti, uključujući srebro“, kaže Chua.
Ovaj prelazak ka tzv. sigurnim utočištima jedan je od glavnih faktora nedavnog skoka cijene zlata, koje je po prvi put premašilo 4.000 dolara po unci. Rast cijene srebra djelomično je i rezultat „efekta prelijevanja“, investitori traže jeftinije alternative zlatu, navodi analitičar OCBC banke Christopher Wong. Godišnji rast cijene zlata premašuje 50%, dijelom zahvaljujući snažnim kupovinama centralnih banaka, a rast bilježe i platina i paladij.
Potražnja tehnološkog sektora nadmašuje ponudu
Ipak, ključni pokretač rasta cijene srebra dolazi iz realne ekonomije. Tehnološki sektor suočava se sa snažnim rastom potražnje, koji prerasta dostupne količine na tržištu.
Srebro je ove godine više nego udvostručilo svoju vrijednost, nadmašivši učinak svih ostalih plemenitih metala.
„Srebro je i investicijska imovina i industrijski resurs,“ ističe Kosmas Marinakis sa Singapurskog menadžerskog univerziteta, dodajući kako sve veći broj proizvođača sada zavisi od ovog materijala.
Zahvaljujući superiornoj provodljivosti, srebro se koristi u proizvodnji električnih vozila (EV), solarnih panela i drugih naprednih tehnologija.
Analitičari očekuju da će rast prodaje električnih vozila dodatno pojačati globalnu potražnju, a razvoj naprednih baterija mogao bi zahtijevati još veće količine srebra.
Istovremeno, globalna ponuda teško se može brzo povećati, budući da se veći dio svjetske proizvodnje srebra dobija kao nusproizvod rudarenja bakra, olova i zlata.
Geopolitički rizici i poremećaji u nabavnim lancima
Na cijenu srebra utiču i geopolitičke tenzije. Strahovi da bi SAD, u okviru trgovinske politike predsjednika Donalda Trumpa, mogle uvesti carine na srebro, doveli su do povećanog gomilanja zaliha u zemlji.
SAD uvozi oko dvije trećine svoje potrošnje srebra, koje se koristi kako u industriji tako i u proizvodnji nakita i investicionih proizvoda. Posljedica američkog gomilanja su nestašice u drugim regionima i dodatni pritisak na globalne cijene.
Proizvođači širom SAD-a, u strahu od prekida u snabdijevanju, ubrzano osiguravaju dugoročne zalihe, što dodatno podržava rast cijena, objašnjava Marinakis. Prema njegovim procjenama, cijena srebra će vjerovatno ostati na povišenim nivoima u narednim mjesecima.
